Dario Ljubešić: Tragom prezimena Ljubešić

Ovaj tekst prepisan je iz originala:

prof. Antun Petračić: Tragom prezimena Ljubešić

Lokacije Ljubešića u prošlosti i sadašnjosti

Ime Prezime Mjesto Adresa
Nikola Ljubešić Petrinja Gajeva 8
Ivo     Dr. I.Ribara 16
Marko     Sisačka 46
Jurica     Sisačka 46
Slavko   Sisak R.Boškovića 28
Nikola     Lovrekovića 3
Branko     R.Boškovića 28
Slavko     Gregurića 54
Nikica   Zagreb Laščinska c. 46
Rakovčeva 21/3
Ivica     Zemljakova
Mladen   Ozalj Apoteka Kurilovac
Valentina Dolenec Petrinja 8.US.D.
Mato     Kačićeva 13
Marijan     Kačićeva 13
Rajka Kostelac Zagreb Talovčeva 3
prof.Antun Petračić Zagreb Babonićeva 39
ing.Antun     Savska 165/2
Velimir     Aleja V.Popovića 4c
Zdenko     Rade Končara 15/2

Stanje 1948-me godine

Prema popisu Instituta za jezik iz Zagreba u knjizi "Leksikon prezimena u SRH", Zagreb 1976 godine, a koji je izrađen na temelju popisa stanovnika u Jugoslaviji u godini 1948. stoje ovi podaci: strana 379 o Ljubešićima:Prema popisu Instituta za jezik iz Zagreba u knjizi "Leksikon prezimena u SRH", Zagreb 1976 godine, a koji je izrađen na temelju popisa stanovnika u Jugoslaviji u godini 1948. stoje ovi podaci (strana 379 o Ljubešićima):

MjestoOkrugČlanovaObitelji
CepelišPetrinja41
HreljinRijeka11
LadrovićiPoreč11
LudinicaKutina11
MarinbrodGlina14
1
5
-
PetrinjaPetrinja257
Prelog41
RijekaRijeka1-
SelinaPoreč51
SisakSisak4-
Sveti LovrečPoreč51
VoštaniPoreč92
ZagrebZagreb62

Dakle, relativno mali broj članova i porodica. Koncentracija je najveća u Petrinji i Marinbrodu. Zatim regionalna koncentracija Petrinja - Glina i Istra oko Poreča. Ovo jasno ukazuje na putove migracije, jer nekadašnji smještaj bio je u Lici, okolina Gospića. No uslijed nadiranja Turaka narod je krenuo prema sjeveru: Istra i Zagreb /negdje oko 1493. godine/.

U cilju boljeg pregleda migracija i emigracija u Hrvatskoj tih godina vidljivo je na priloženoj skici tj. Fotokopiji iz knjige Povijest za osnovno obrazovanje odraslih, Zagreb, Školska knjiga 1977.g. strana 237/238. Na temelju toga može se zaključiti i kretanje roda Ljubešića.

Smatram da su kretali se zajedno negdje do Plitvičkih jezera - Otočca, a onda su se razdvojile skupine za smjer Istre i Gline - Petrinje. Jasno da to nije išlo u jednom potezu, nego je putovanje trajalo godinama.

Dolazak Ljubešića u Petrinju, a prema dokumentima, uslijedio je oko 1800 godine, time da je u Petrinju stigao jedan neženja po imenu Josip Ljubešić, po zanimanju šuster, ali nepismen. Ubrzo se oženio Petrinjkom Anom Švehar, a što se iz nastavnog pregleda rodoslovlja može vidjeti.

Južno-slavenski narodi, među koje spadaju: Hrvati, Srbi, Slovenci, Makedonci, Crnogorci i Bugari, oni su svoja prezimena pravili od:

a) svojih imena, samo su njima dodavali slavenski ić, vić, čić, šić, ... tako je i kod Ljubešića došlo od imena
Ljube + nastavak šić
Ljubi + nastavak šić
b) imena stvari i tjelesnih osobina, pa su tako nastala prezimena:
Torbica, Nakarada, Crlenjak, Guzina
c) od imena životinja. Na primjer:
Medvjed, Medvjedić, Vuk, Vukić
d) od zanimanja, pa tako:
Šuster, Kožarić

Međutim kod prezimena Ljubešić i Ljubišić, nastala su prema predjelima od kuda potječu, tj.

Tamo gdje su ikavci nastalo je prezimeLJUB-i-šić
A gdje su ekavci nastalo jeLJUB-e-šić
Naslovna stranica