Razvoj jezika
Ja ne mislim kako je centralno pitanje hrvatskog jezika treba li pisati "ne da" ili "neda", "neće" ili "ne će". Ne mislim podcjenjivati gramatička pravila, ali prebacivanjem interesa na relativno manje važna svojstva, gubimo iz vida puno važnije stvari. Globalno, opasnost izumiranja prijeti svim malim jezicima (koje relativno mali broj ljudi koristi, odnosno imaju mali broj govornika, ljudi koji ih svakodnevno upotrebljavaju). Leksikon (skup riječi) malih jezika prisiljen je na prihvaćanje novih riječi u nedostatku izraza kojima bi se opisalo pojedine aspekte novih tehnologija.
Područja poput informatičkih tehnologija ili genetike, koja se najbrže razvijaju, nužno trebaju nove sintagme za svoja najnovija dostignuća. Govorno područje na kojem je izum ili dostignuće nastalo često pronalazi novu riječ (ili sintagmu) kojom ga nastoji opisati. U praksi, govornici hrvatskog jezika nemaju drugog izbora nego koristiti strane riječi (vrlo često engleske i vrlo često deformirane, kako bi se pisanje i "hrvatski" izgovor izjednačili). Hvale vrijedne sistematizacije, poput Informatičkog rječnika Miroslava Kiša, ne postižu cilj (nažalost, upotrebna vrijednost svodi se na zauzimanje mjesta na policama biblioteka).
Tempo nastajanja novih izraza
Brzina razvoja je proporcionalna brzini nastajanja novih izraza. Razvoj informatičkih tehnologija (široko gledano: računarstva, telekomunikacija, Interneta) je osnova koja je pridonijela ubrzanom razvoju svih područja ljudskog djelovanja. Poput pisma, štamparskog stroja Johannes-a Gutenberg ili telefona, informatičke tehnologije omogućuju ubrzanu sinergiju (kombinacijom više mozgova dobivamo veći efekt od običnog zbrajanja njihovih mogućnosti), efektivno ubrzavajući tehnološki razvoj i opseg ljudskog znanja.
Kratice i akronimi
Dodatno, nastaje i gomila novih kratica (engl. abbreviation) i/ili akronima (engl. acronym) jer je npr. za naziv izabran opis od nekoliko riječi. Kratica (skraćenica) je, općenito, oznaka ili skraćena riječ, dok je akronim riječ (podvrsta kratice) koja nastaje od početnih slova. Primjer kratice je oznaka "engl." za engleski jezik ili "Sk" za Sisak ili "XML" za eXtensible Markup Language. Primjeri poznatih akronima su UN, NATO i FBI.
Izgovor kratica može biti slovo po slovo (primjer BBC) ili fonetski (primjer "radar").
Problematični prijevodi
Kako prevesti englesku sintagmu "user agent" ? Mi često upotrebljavamo izraz preglednik, ali to nije potpuno točan prijevod. Naime, preglednik je samo jedna vrsta programa koji pristupaju web stranici. Izraz preglednik sugerira kako se sadržaj gleda, čime isključuje sve ne-vizualne programe koji pristupaju stranici (npr. programe koji izgovaraju tekst stranice [sintetizatore govora, engl. speech synthesizers] i/ili opremu koja korisniku predstavlja tekstove Braille-ovim pismom [taktilne uređaje, engl. braille tactile feedback devices ili štampače, engl. braille printers).
EH rječnik sugerira prijevod "korisnički posrednik", što je bliže izvornom značenju. Istovremeno, to je prilično nezgrapna konstrukcija koja će teško biti šire prihvaćena.
Postoji problem pronalaska hrvatskog izraza, koji će zamijeniti odgovarajući strani (najčešće engleski) izvornik, a zatim biti standardiziran. Pri tome, treba izbjeći apsurdne situacije neprimjerene praksi (poput "čigrastog velepamtila", izraza (za tvrdi disk) koji je jedno vrijeme služio kako bi se podvrgla sprdnji cijela prevodilačka zajednica).
Opstanak hrvatskog jezika
Umjesto inzistiranja na različitosti, čime se samo gubi dragocjeno vrijeme, potrebno je sve resurse preusmjeriti u dobro osmišljenu akciju spašavanja hrvatskog jezika (prije nego stvarno postane endem, kako ga naziva popularni komičar Željko Pervan).
Moramo priznati realnost i prilagoditi se. Sposobnost prilagodbe je jedna od osnovnih karika koje su dovele ljudsku vrstu do 21-stoljeća. Kako nemamo resursa za prevođenje svih stranih riječi, sintagmi i kratica, nužno moramo prihvatiti strane izvore. Zbog slabe pismenosti početkom trećeg tisućljeća, potrebna je intervencija državnih institucija koje moraju čuvati interese društva.
Treba pohvaliti što je 2004-12-22 počeo rad na projektu primjene informacijske tehnologije Hrvatsko-engleski rečenični rječnik (projekt br. 2004-054, voditelj dr.sc. Goran Igaly) kojeg financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Prof. Goran Igaly je 2002-05-13 objavio izradu EH rječnika, kojeg prvih 18 mjeseci nitko nije financirao. To je pionirski rad koji zaslužuje svaku pohvalu.
Hoće li hrvatski jezik postati mrtvi jezik ?